Središnja banka BiH procijenila je kako će stopa inflacije u ovoj godini iznositi 4,7 posto, što je posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihov prijenos na rast domaćih cijena.
Kako su naveli iz Središnje banke BiH, stopa inflacije revidirana je naviše u odnosu na prethodne projekcije i zbog rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rasta cijena električne energije te plaća.
Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini korigirana je naniže, do razine od 1,9 posto, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odražava kroz osobnu potrošnju, investicije te uvoz i izvoz. Nagli rast cijena nafte i prirodnog plina, koji je zabilježen od početka ožujka, utječe na povećanje troškova proizvodnje i transporta, što se reflektira na pad profitabilnosti gospodarskih subjekata i slabljenje ulagačke aktivnosti
, pojasnili su iz Središnje banke BiH.
Dodali su kako skuplji energenti smanjuju raspoloživi dohodak kućanstava, što dovodi do slabije privatne potrošnje, pa se očekuje sporija dinamika ekonomskog rasta u odnosu na prethodne projekcije.
U ovom krugu revidirane su makroekonomske srednjoročne projekcije, prvenstveno uslijed globalnog energetskog šoka izazvanog eskalacijom sukoba na Bliskom istoku
, istaknuli su iz Središnje banke BiH.
Cijene u entitetima
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u travnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene su porasle za 6,6 posto.
Zavod za statistiku Republike Srpske objavio je kako je godišnja inflacija u Srpskoj iznosila 6,8 posto.
Postavlja se pitanje postoje li načini kako inflaciju smanjiti u Bosni i Hercegovini, s obzirom na to kako je u većini europskih zemalja, ali i u okruženju, ona niža.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je kako je Bosna i Hercegovina sredinom i krajem devedesetih godina prošlog stoljeća prihvatila model male otvorene privrede.
Pri tome, nismo našli neke visokotehnološke gospodarske grane, kako bismo se uključili na svjetsko tržište kroz nuđenje neke robe ili usluga više dodatne vrijednosti. Posljedica toga je kako mi, zapravo, gotovo ništa ne možemo uraditi ako ne promijenimo cijeli sustav. Sve je to nekako urađeno tako kako je doslovno minimalna mogućnost domaćih vlasti nešto puno uraditi. Ipak, postoje dvije stvari u ovakvom sustavu koje se mogu uraditi. Jedna je populistička mjera, kao što je rađeno, odrediti neku maksimalnu cijenu za određen broj osnovnih životnih namirnica u jednom kraćem do srednjem razdoblju. Druga je rast plaća, ali to je mač s dvije oštrice
, objašnjava Đogo.
Prema njegovim riječima, prva opcija je ograničavanje marže, ali ne maksimalnih cijena.
Što se tiče druge opcije, nije problem kada rastu cijene, ako plaće rastu podjednako ili brže. Međutim, rast plaća dodatni je pritisak za porast inflacije. Osim ovoga, mi ne možemo nešto posebno drugo uraditi, jedino smanjiti poreze, ali to se neće uraditi jer se javni sektor i javne usluge moraju financirati
, istaknuo je Đogo.
