Rast cijena hrane u Bosni i Hercegovini izravno smanjuje realnu kupovnu moć građana, a stopa inflacije od 4,5 posto gotovo je dvostruko viša od prosjeka Europske unije, pokazuju najnoviji ekonomski podaci.
Dok se u većini zemalja Europske unije inflacija postupno stabilizira na oko 2,5 posto, Bosna i Hercegovina bilježi znatno snažnije pritiske na kućne proračune. Razlika je najvidljivija na osnovnim prehrambenim proizvodima koji u BiH čine više od polovine ukupne potrošnje kućanstava.
Podaci Eurostata pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU porasle za 3,3 posto. S druge strane, domaće cijene namirnica u pojedinim su razdobljima rasle između 9 i 11 posto na godišnjoj razini.
Udruge potrošača ističu kako je rast cijena u BiH daleko od europskih trendova. Čak i kada globalne cijene sirovina počnu padati, domaće tržište ostaje pod pritiskom zbog rasta cijena energije, režijskih troškova te specifičnosti u veleprodaji i maloprodaji.
Iako se u eurozoni očekuje ublažavanje inflacije do kraja 2026. godine, istraživanje ING Consumer Researcha otkriva duboku nervozu među europskim potrošačima.
Čak 58 posto ispitanika u šest europskih zemalja očekuje da će cijene hrane u idućih 12 mjeseci rasti još brže. Najveći pesimizam vlada u Rumunjskoj, gdje daljnja poskupljenja očekuje 73 posto građana, dok slično misli više od polovine Nijemaca.
Pad realnog životnog standarda u BiH
U Bosni i Hercegovini nominalni rast plaća često gubi bitku s inflacijom. Svaki porast troškova u segmentu prehrane i režija ima snažan negativan utjecaj na životni standard jer građani sve veći dio prihoda izdvajaju isključivo za preživljavanje.
Dok su se u EU lanci opskrbe stabilizirali nakon kriza 2022. i 2023. godine, ti se učinci u BiH prenose znatno sporije. Rezultat toga je smanjen prostor za uštedu i potrošnju na druge potrebe, što Bosnu i Hercegovinu ostavlja u krugu ekonomski najranjivijih zemalja regije.
