Murisa Marić, predsjednica udruge DON, govori o zaštiti potrošača u BiH i najranjivijim skupinama društva koje se bori za preživljavanje u ovoj zemlji
Dok se tržište preplavljuje lažnim brendovima, a manipulativni marketing cilja najranjivije skupine, institucije u Bosni i Hercegovini ostaju nijeme. O nefunkcionalnom sustavu, obmanama na društvenim mrežama i nedostatku političke volje za zaštitu građana, razgovarali smo s predsjednicom udruge DON iz Prijedora Murisom Marić.
Koliko je sustav zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini stvarno funkcionalan, a koliko samo formalno postoji na papiru?
U Bosni i Hercegovini sustav zaštite potrošača više je formalan nego funkcionalan. Vlasti su donijele zakone bez podzakonskih akata, nijedna izmjena u zakonu na razini BiH nije se dogodila od 2006. godine, što govori o tome da nekoliko ljudi u ministarstvima prima plaće, a sustav zaštite potrošača ne funkcionira niti se u jednom dijelu BiH čuje glas potrošača.
Možete li izdvojiti konkretne slučajeve u kojima su kompanije obmanjivale potrošače, a institucije nisu reagirale?
Mnogo je reklama koje svakodnevno obmanjuju potrošače, mnogo je trgovaca koji pozivaju potrošače i navodno ih liječe raznim masažerima i kremama koje su sumnjive kvalitete. Institucije ne reagiraju na ovakve probleme, većina tvrtki je registrirana po zakonu, ali nema adekvatne kontrole. Prodaja putem “društvenih mreža” svakodnevno predstavlja sve veći problem, ali reakcija nadležnih još uvijek nema da se ova oblast uredi.
Koliko često brendovi svjesno grade pozitivan imidž koji nije u skladu s njihovom stvarnom poslovnom praksom?
Što je brend? Prodaje li se na našem tržištu zaista što je original nekog od brendova? Većina robe na našem tržištu nosi samo neki brend, ali svakako nije brend. Mnogo je “falšne” robe, ni tu potrošači nemaju zaštitu. Potrošači trebaju prije kupnje biti obaviješteni da ovlašteni uvoznik i distributer ima ugovor za prodaju brendirane robe. Npr., ako su u pitanju tenisice, u svakoj originalnoj tenisici na unutarnjoj etiketi stoji QR kod ili bar-kod, SKU broj, zemlja proizvodnje, koji vas vode do svih podataka. Originalni gravirani i vezani znakovi, čvrst materijal, konac sa završecima i drugo. Mali znakovi vode do originala i brenda. Većina brendiranih proizvoda ima male zaštite znakova o kojima se prvo moramo informirati, a zatim ih potražiti kod ovlaštenih distributera.
Koje su najčešće manipulativne taktike u marketingu koje prolaze nekažnjeno?
Širok je spektar predmeta i oblasti u kojima se krše prava potrošača... Još uvijek prednjače bijela tehnika i obuća.
Postoje li kompanije ili sektori koji se posebno ističu po kršenju prava potrošača?
Manjak inspektora svakako je jedan od problema koji se svakodnevno vide na terenu jer, osim potrošačkih problema, inspektori imaju i redovite kontrole i druge poslove.
Zakonodavstvo nije dorečeno ni usklađeno s EU smjernicama, a politika se ne bavi ovim pitanjem dugo godina unatrag. Politička volja ne postoji da se uredi zaštita potrošača.
Tko konkretno zakazuje u sustavu – inspekcije, zakonodavstvo ili nedostatak političke volje?
Društvene mreže, koliko su ponekad dobre, toliko sve više prave problem. Putem lažnih profila vrši se svakodnevna promocija i obmana potrošača, “potvrđuje se kakav je proizvod dobar” te su društvene mreže postale opasan alat za obmane, reklamiranje i uzimanje novca od potrošača.
Koliko su influenceri i društvene mreže postali alat za prikrivenu obmanu potrošača i postoji li ikakva kontrola nad tim?
Svijest građana je na niskoj razini vezano uz obmane, marketinške kuće, prikazujući lažne ljekarne koje reklamiraju neke od proizvoda, uzimajući ogroman novac na najranjivijoj kategoriji potrošača tj. na svim ljudima koji su bolesni, stari i nemaju znanja da su tu sve više marketinški trikovi, ali ne i stvarna pomoć.
Što bi se moralo hitno promijeniti da bi se prekinula praksa "jedno u marketingu, drugo u stvarnosti"?
Svi koji se bave brendovima trebali bi isticati svoje tzv. tajne oznake, da ih potrošači prepoznaju. Potrebna je kontinuirana edukacija da bi se došlo do većeg broja potrošača.
Koja je vaša poruka brendovima i organizacijama koje se lažno predstavljaju, a što želite poručiti građanima?
Građani potrošači koji smatraju da su na bilo koji način obmanuti, sve trebaju prijaviti inspekcijama, policiji i svim institucijama koje se bave zaštitom građana.
