Podaci Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine da je u prvih pet mjeseci deficit dostigao iznos od gotovo dvije milijarde maraka, motivirali su nas da pitamo građane - da li i u kojoj mjeri, kupuju domaće proizvode?
Prodavači domaćih proizvoda s jedne strane.
Sarajevo:
Ja se dugo bavim ovim poslom i savjetujem ljudima da kupuju manje, ali kvalitetnije. Ne možemo reći da je cijena jaka kad može kupiti prvu klasu paprike za marku i po.
To je ipak domaće, teško je uraditi recimo džem od šipurka, od šljive, od zove i teže ga je napraviti a nisu skupi, jeftiniji su nego u centrima.
Mostar:
Kajsije, višnje, breskve, i trešnje to iz Srbije dođe, ovo sve ostalo je naše.
Kakva nam je država, takva nam je prodaja.
A kupci s druge.
Sarajevo, Banja Luka, Mostar:
Roba je dobra, kvalitetna. Cijene su prihvatljive za kvalitet koji nudi.
Ponuda je dobra, samo ne znam što je domaće.
Samo domaće, ništa drugo.
Potrebno je podići svijest ljudi o značaju kupovine domaćih proizvoda, napominju iz Obrtničke komore Sarajevske županije.
Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore KS:
Sama percepcija razmišljanja naših građana je takva da kada mu kažete npr. da uzme neki lijek koji naprimjer proizvodi Bosnalijek odmah kažemo to ne valja. To je znači već u startu neprovjereno i neutemeljeno. Isto tako je i za vodu i za mlijeko.
Iz Gospodarske komore Federacije BiH upozoravaju da je na području ove županije u prvih pet mjeseci došlo do deficita od dvije milijarde maraka, i to kada je riječ o uvozu proizvoda široke potrošnje.
Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH:
Mlijeka preko 10 milijuna maraka uvezeno, kiselog mlijeka 8 milijuna, vode skoro 50 milijuna maraka i tako dalje. Sve su to stvari za koje ne treba biti ni ekonomski ni gospodarski stručnjak da shvatimo da sve to ima ovdje.
Sugovornici zaključuju kako uvozom robe koju imamo u BiH zapošljavamo puno radnika u zemljama iz kojih uvozimo tu robu, umjesto da kupovinom domaćih proizvoda zaposlimo tisuće radnika u našoj zemlji.
