Kupus iz Sjeverne Makedonije, zelena salata iz Albanije, kruške iz Italije i drugo voće i povrće iz uvoza preplavili su tržište BiH, a o čemu najbolje svjedoče podaci da je tijekom prošle godine uvezeno oko 306,7 milijuna kilograma raznog voća i povrća, što je za oko 26 milijuna više nego 2018. godine.
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH pokazuju kako je lani na voće i povrće iz uvoza otišlo 316,8 KM milijuna maraka, a godinu ranije 275 milijuna, odnosno 41 milijun KM manje.
Na tržište BiH prošle godine stiglo je 103,9 milijuna kilograma stranog povrća, za što je izdvojeno 107,3 milijuna maraka
, kazali su iz UNO.
Prošle godine je i izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio porast, a to potvrđuje podatak da je u 2019. godini iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 167,1 KM, što je za oko šest milijuna maraka više nego u 2018. godini.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruge voćara RS, ističe kako je prošla godina bila jako loša za voćare.
Imali smo dosta štete od niskih temperatura i mrazeva, a sve je to utjecalo da smo imali manju proizvodnju, pa je samim time i povećan uvoz
, kazao je Dojčinović.
On se nada da će ova godina biti bolja, te da ćemo moći svoje proizvode više izvoziti.
Branko Mastalo, predsjednik Udruge povrtara u RS, kaže kako su vremenske prilike prošle godine bile nepovoljne za uzgoj voća i povrća.
Imali smo jako loše proljeće, tako da je povrće naših poljoprivrednika kasnilo
, kazao je Mastalo.
Podsjetio je da je prošle godine domaće povrće kasnilo najmanje 20 dana.
Kada je krenula konzumacija sezonskog voća i povrća, naši proizvođači nisu imali svoje proizvoda, pa smo morali uvoziti
, ističe Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako ga ne čudi da je uvoz voća i povrća povećan.
Bilo je voćara koji su ostvarili dosta solidne prinose, međutim nije to bilo dovoljno za pokrivanje naših potreba i iz tog razloga je sigurno došlo do povećanog uvoza
, kazao je Marinković.
Dodaje kako je jedan od razloga povećanog uvoza i taj što su određeni poljoprivrednici kod kojih su ostvareni dobri prinosi unaprijed osigurali izvoz svojih proizvoda.
Dobar dio našeg voća i povrća završio je na ruskom tržištu i onda se stvorio jedan vakuum prostor za veći uvoz
, pojasnio je Marinkovć.
